Iran najavljuje prisustvo na žrebanju Svetskog kupa u iznenadnom preokretu

Iran najavljuje prisustvo na žrebanju Svetskog kupa u iznenadnom preokretu

Iran je u sredu saopštio da će ipak poslati predstavnike na žrebanje finala Svetskog kupa u Vašingtonu, što predstavlja potpunu promenu ranije odluke o bojkotu događaja zbog problema sa vizama.

"Amir Ghalenoei, glavni trener iranske nacionalne ekipe, učestvovaće na ceremoniji žrebanja Svetskog kupa kao tehnički predstavnik nacionalnog fudbalskog tima, zajedno sa jednom ili dve druge osobe," izjavio je portparol Iranskog fudbalskog saveza za državnu televiziju.

Prošle petke, portparol saveza je rekao da su obavestili FIFA da iranska delegacija neće učestvovati u ceremoniji jer Sjedinjene Američke Države nisu odobrili vize nekoliko članova delegacije.

Iranski sportske sajt Varzesh 3 je ranije izvestio da je jedna od osoba koja nije dobila vizu Mehdi Tadž, predsednik saveza.

"Rekli smo predsedniku FIFA gospodinu (Džaniju) Infantinu da se radi o čisto političkoj odluci i da FIFA mora da ih (SAD) natera da prestanu sa ovim ponašanjem," rekao je tada Tadž.

Prema Varzesh 3, četiri člana delegacije, uključujući Ghalenoeija, dobile su vize za žrebanje koje će se održati 5. decembra.

Iran se kvalifikovao za ovo četvorogodišnje fudbalsko takmičenje u martu, obezbedivši četvrto uzastopno učešće na finalima Svetskog kupa i ukupno sedmo u istoriji.

Nisu još napredovali do faze ispadanja, ali je bilo ogromne radosti kada su na finalima 1998. u Francuskoj pobedili SAD sa 2-1 u grupnoj utakmici.

SAD su se osvetile pobedom od 1-0 nad Iranom na izdanju 2022. u Kataru.

Sjedinjene Američke Države, koje su suorganizatori Svetskog kupa zajedno sa Kanadom i Meksikom, i Iran su u sukobu već više od četiri decenije.

Uprkos tome, vodili su visokorazinske pregovore o nuklearnom programu koji su počeli u aprilu, tokom kojih su se razilazili oko prava Irana da obogaćuje uranijum, što Teheran smatra "neotuđivim".

Međutim, pregovori su prekinuti sredinom juna, kada je Izrael pokrenuo neviđenu bombardersku kampanju protiv Irana, što je izazvalo rat dug 12 dana, u koji se Vašington kratkotrajno uključio napadima na ključne iranske nuklearne objekte.